Kad klijentelizam nadvlada transparentnost

Kad klijentelizam nadvlada transparentnost

Gradovi, općine i županije, tj. jedinice lokalne uprave i samouprave na različite načine otežavaju transparentnost javnih nabava i time de facto sakrivaju dodijeljene poslove pojedinim poduzećima. Prvi i najosnovniji problem još uvijek kod većine jedinica lokalne uprave i samouprave jest transparentnost, odnosno pristup informacija javnosti. Unatoč pozitivnim zakonskim promjenama lokalne vlasti u pravilu nerado komuniciraju s medijima, sporo ili nikako ne odgovaraju na konkretna pitanja novinara o pojedinim postupcima javne nabave. Ponekad pomaže pozivanje na pravo na pristup informacijama i postojanje posebno imenovanog službenika u tu svrhu, no i u tim situacijama odgovori lokalnih vlasti znaju najčešće biti vrlo šturi, a sve sumnje u zakonitost pojedinog postupka u pravilu se odbacuju i sve je kažu bilo legalno.

“Poslovi su odrađeni, nitko se nije žalio”

Često kao argument navode da su poslovi odrađeni, da se nitko nije žalio, a najčešće je glavni argument zakonitosti pojedinog postupka javne nabave činjenica da je on bio otvoren i da se teoretski svaki pravni subjekt mogao javiti. O tome da natječajna dokumentacija ponekad već u startu eliminira konkurenciju, da je nelogično uvijek imati samo jednog ponuditelja, s izabranim ponuditeljem zaključivati anekse (česti slučajevi, primjerice, u Samoboru i samoborskim komunalnim tvrtkama, Gradu Zagrebu, Ivanić-Gradu, Kutini, Dugoj Resi…) i time povećavati vrijednost posla i slične nepravilnosti ne treba niti spominjati, jer u pravilu odgovori lokalne uprave to ne priznaju ili takve pojave sasvim relativiziraju.

Drugo, jedinice lokalne uprave i samouprave ponekad jednostavno zaborave pojedini posao oglasiti u Narodnim novinama, osobito ako se radi o zatvorenom postupku javne nabave ili ako se rado o kontinuiranoj suradnji s pojedinom tvrtkom. Nerijetko se pokoji ugovor jednostavno izostavi. To je evidentirano, na primjer, u slučaju Grada Samobora i suradnje s tvrtkom Hvar d.o.o. poznatog poduzetnika Želimira Kodrića, Grada Obrovca, Duge Rese i suradnje s tvrtkom Arkada d.o.o. poduzetnice Marije Ivanić, Grada Jastrebarskog, Zaprešića…

Treće, podaci o javnim natječajima, planovi javne nabave i registar zaključenih ugovora u skladu sa zakonskim propisima (Zakon o javnoj nabavi) pomažu transparentnosti poslovanja jedinica lokalne uprave i samouprave, no često se događa da ti registri ipak nisu sto posto ažurirani – nedostaje pokoji ugovor osobito ako se radi o tvrtki s kojom se u kontinuitetu posluje. Dodatno, na internetskim stranicama jedinica lokalne uprave i samouprave često su upravo ti podaci o zaključenim ugovorima u postupcima javne nabave dosta skriveni, tako da ih se može pronaći samo uz puno volje, odnosno da ih vidi samo onaj tko ih ciljano i dugotrajno traži ili su stariji dokumenti jednostavno nestali ili je pak u nekim slučajevima putem internetske stranice jedinice lokalne uprave čak i nemoguće doći do tih podataka. Neki od primjera takvog ponašanja su, na primjer, gradovi Zaprešić, Hrvatska Kostajnica, Popovača, općine Donji Kukuruzari, Gvozd, Velika Ludina, Hrvatska Dubica, Sunja, te u manjoj mjeri gradovi Novska i Kutina.

Mali broj građana i pravnih subjekata je upoznat s time da postoji i jedinstveni pregled, tj. popis svih registara ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma koji je dostupan na stranicama Ureda za javnu nabavu Ministarstva gospodarstva i koji sadrži 1643 poveznice na pojedinačne registre ugovora o javnoj nabavi pojedinih jedinica lokalne uprave i samouprave, tvrtki u vlasništvu lokalne uprave ili države ili tijela državne uprave.   http://www.javnanabava.hr/userdocsimages/userfiles/file/Registri%20ugovora/Registar%20ugovora%202012-2016.pdf

Raste broj bagatelnih javnih nabava

Četvrto, kako je usklađivanjem s praksom Europske unije u studenome 2013. došlo do povećanja pragova bagatelne javne nabave, odnosno umjesto kao ranije poslovi vrijednosti do 70.000 kuna nabave roba i usluga od tada poslovi do 200.000 kuna spadaju pod bagatelnu javnu nabavu, a radova čak do 500.000 kuna, to je otvorilo nove mogućnosti za izigravanje propisa i dovelo do manje transparentnosti u postupcima javne nabave, osobito u onima manje bagatelne vrijednosti do 100.000 kuna. Većina tih postupaka izravno se dogovara, a pozivi drugim tvrtkama šalju se pro forma i/ili se na internetskim stranicama objavljuju na manje vidljivim mjestima. Nakon ovih promjena naručitelji masovnije idu u bagatelne javne nabave i češće nego prije razbijaju vrijednost poslova na više pojedinačnih ugovora. Istina, neki su to radili i ranije. Na takvu praksu nailazimo, na primjer, često u postupcima javne nabave Grada Jastrebarskog. I dok su poslovi bagatelne nabave prije ovog povećanja praga činili oko 15 posto vrijednosti javne nabave, nakon povećanja taj postotak ovisno o godini raste i do četvrtine ukupne javne nabave.
Javnost više nema jednostavan pristup pregledu troškova središnje države i jedinica lokalne uprave i samouprave, te je otvoren put netransparentnijem poslovanju naručitelja koji rješavajući nabavu internim aktima mogu lakše zanemariti načela tržišnog natjecanja. Primjeri takvog ponašanja vidljivi su, na primjer, u Požegi i Požeško-slavonskoj županiji, Primorsko-goranskoj županiji, Gradu Rijeci i riječkim komunalnim tvrtkama.