Crowdfunding kampanja udruge Naš Hajduk-nogomet kao sredstvo borbe za viši stadij transparentnosti?

Crowdfunding kampanja udruge Naš Hajduk-nogomet kao sredstvo borbe za viši stadij transparentnosti?

„Najveća crowdfunding kampanja u povijesti Hrvatske“, tako se govori o inicijativi udruge Naš Hajduk kodnog naziva „Ili jesmo ili nismo“. Tom se akcijom poziva navijače da doniraju novčane iznose, pri čemu će onima koji uplate 1.911,00 kuna ili više udruga zahvaliti tako što će omogućiti da njihovo ime bude na klupskom dresu za sljedeću sezonu. Riječ je o 24.53% dionica koje je Naš Hajduk već preuzeo od tvrtke Tommy, a novac moraju vraćati svake godine i to 3.5 milijuna kuna godišnje, u razdoblju od deset godina. Krajem ovog mjeseca znat će se više o prvoj etapi ove kampanje i ukupnom iznosu do kojeg se došlo grupnim financiranjem. Neovisno o rezultatu, činjenica je da je na konvenciji o crowdfundingu, koja je održana sredinom prošlog mjeseca, Ronald Kleverlaan, jedan od vodećih stručnjaka za crowdfunding, izrazio oduševljenje crowdfunding projektom udruge Naš Hajduk.

Udruga Naš Hajduk osnovana je 2011. godine . Kako za naš portal objašnjava Ivan Rilov, tajnik udruge Naš Hajduk, priča o borbi navijača Hajduka za drugačiji nogomet i klub započela je i prije. Naime prije nekih dvanaest godina, Torcida je izvela brojne akcije kojima se propitkivala legalnost poslovanja kluba i kojima se ukazivalo na neodrživost ondašnjeg tipa poslovanja. Ideja je bila iznaći bolja rješenja kako bi klub funkcionirao po principima koji su danas važni udruzi Naš Hajduk. To su čast, demokratičnost, poštenje, transparentnost, stručnost i odgovornosti za svoje postupke. Ivan Rilov smatra da bi se neki problemi izbjegli da je Naš Hajduk osnovan prije. „Hajduk je 2008. imao na računu 80 milijuna kuna, da je Naš Hajduk tada postojao, vjerojatno bi klub funkcionirao normalno. Stvari su se odvile tako da je nesavjesnim poslovanjem tih 80 milijuna kuna plusa pretvoreno u 100 milijuna kuna minusa. Lokalna politika postavljala je u nadzorni odbor ljude koji su birani po pitanju podobnosti, a ne stručnosti. Politika je ta koja je dovela klub na rub bankrota.“, objasnio je Rilov i naglasio da su to bila vremena u kojima je Hajduk bio praktički otpisan. “Tada nastaje Naš Hajduk. Pojedinci koji su sve pokrenuli smatrali su da problem ne predstavlja vlasnička struktura kluba nego ona upravljačka. U tom je trenutku politika bila svjesna da iz Hajduka nije moguće više ništa izvući pa je klub predan Našem Hajduku i održani su prvi demokratski izbori za nadzorni odbor. Upravo zbog toga je Naš Hajduk i osnovan, da bi funkcionirali izbori za nadzorni odbor. Tako su udareni temelji demokratskom funkcioniranju kluba.“

Najosjetljiviji period bio je od 2011. do 2012. godine, kada su ljudi koji su izabrani u nadzorni odbor trebali početi raditi i izokrenuti dotadašnje štetne prakse. Na vidjelo je izašlo nekih 110 sudskih postupaka i računa za koje nitko nije znao. Sve to svjedoči o negativnim stranama starog načina upravljanja, govori Rilov i dodaje da je najstariji sudski postupak datirao s kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća, a kamate su u tom slučaju rasle sve do, praktički, nedavno. „Prethodne uprave, do 2011. godine, funkcionirale su tako da su sve probleme samo odgađali. Kada nešto nisu platili netko je tužio Hajduk i onda se stvar oko tužbe samo beskonačno rastegnula. Danas su ostala dva do tri sudska procesa. Model koji je oživotvorio Naš Hajduk očito je iznjedrio rezultat.“, tumači Rilov.
Njihova je ideja imati narodni klub, klub navijača i članova, ali ako im se po putu netko odluči pridružiti, ne isključuju to kao mogućnost, naglašava Rilov. Je li do sada bilo privatnika koji su se željeli uključiti? “Bilo je krajnje neozbiljnih razgovora koje ne bih nazvao ponudama. Primjerice, javio nam se jedan splitski odvjetnik koji je rekao da zastupa jednu bogatu katarsku bogatu, ljude koji su šeici i koji bi željeli ulagati u Hajduk. Otišli smo na taj razgovor, pitali smo tko su i čime se bave, no, dobili smo neodređene odgovore. Trebali su se javiti za mjesec, dva, a nisu, to je tipičan primjer ponuda o kakvima govorim.“, navodi Rilov i dodaje da se kritike upućene na račun udruge Naš Hajduk mogu čuti samo na razini anonimnih komentara, ali nije riječ o sustavnim i argumentiranim kritikama ni o organiziranoj oporbi. Po njegovom mišljenju svijest lokalne vlasti nikada nije bila veća kada je riječ o tome što udruga radi i na koji način svemu pristupa. Ipak, svjestan je da ništa nije „zapisano u kamenu“. „Udruga je odlučila ići u kupovinu dionica kluba zato što model zahvaljujući kojem se na demokratskim izborima, svake četiri godine, bira ljude u nadzorni odbor nije zaštićen model. On ovisi o gradskoj vlasti jer je grad većinski vlasnik i kao takav ga može sutra ukinuti preko gradskog vijeća. Zbog toga mi preko vlasništva, tj. dionica, štitimo taj model.“, govori Rilov.

Naš Hajduk danas broji 40 000 članova i 12-15 timova. Ljudi u timovima zaduženi su za stvari kao što su pravni aspekti, mediji, PR i financije. Naš Hajduk više ne djeluje u potpunosti na volonterskoj razini pa je tako od svibnja ove godine Tomislav Mikulić zaposlen kao projekt menadžer. U tom je smislu zadužen za crowdfunding akciju kao jedan od načina nalaženja novih prihoda. Kako objašnjava u razgovoru za naš portal, u Engleskoj su prepoznate udruge poput ove, zbog problema koji postoje u nogometu. „Prije pola godine engleski je Parlament izglasao zakon i promjene zato što nisu zadovoljni sa smjerom u kojem ide moderni nogomet. Zbog toga udrugama kao što je Naš Hajduk nude određene porezne olakšice ukoliko se odluče ući u neko stjecanje sredstava za dobivanje dionica. Takve su udruge priznate u čitavoj Europi, u Njemačkoj su one zakonski zaštićene i tamo ništa drugo zakon ne dopušta kao mogućnost izuzev toga da sami članovi odlučuju o sudbini kluba.“, govori Mikulić i objašnjava strategiju za uspjeh u crowdfunding kampanji. „Odlučili smo napraviti svečanost na dan potpisivanja ugovora s tvrtkom Tommy i iskoristiti postojeću medijsku prisutnost za promociju prvog projekta. Početak priče je bitan. O uspjehu prvog projekta, koji traje do kraja studenog, ovisi koliko će se ljudi priključiti ovoj priči jer će se stvoriti atmosfera izvedivosti. Sada još ima skeptika koji misle da nećemo moći isplatiti te dionice.“, ističe Mikulić.

Rilov objašnjava da je članstvo Našeg Hajduka skočilo sa 15 000, što su podaci za prošlu godinu, na današnjih 40 000, onda kada je najavljen projekt stjecanja dionica. Članovi udruge Naš Hajduk istodobno su članovi Hajduka. Prisjećajući se rapidnog rasta članstva, Rilov navodi jedan primjer koji mu je posebno drag. „Javio nam se jedan naš prijatelj i rekao da ga je kontaktirao jedan čovjek iz Zagreba. On poznaje jednog gospodina, borca za ljudska prava koji je lošeg zdravlja i ima devedeset godina na plećima. Unatoč nerazumijevanju okoline, koja mu je govorila da on nema veze ni sa Splitom ni sa Hajdukom, taj se čovjek želio učlaniti u Hajduk. Rekao je skepticima da je ovo što se tu radi nešto što je puno više od nogometa. To mi je bilo najljepše što sam čuo.“

U domaćim crowdfunding kampanjama prikupljeno je ukupno 10 milijuna kuna, a o rastu zanimanja za takav tip financiranja najbolje govori to što je u prošloj godini prikupljeno 5,3 miljuna kuna. Pozitivno mišljenje o crowdfunding projektu udruge Naš Hajduk ima i Marko Gregović iz društvenog poduzeća Brodoto koje potpisuje organizaciju crowdfunding konvencije. „Mislim da je ovo jedna od najzanimljivijih inicijativa kako u povijesti klubova, tako i u povijesti crowdfundinga u Hrvatskoj. Ovo upravo pokazuje moć crowdfundinga koja se najbolje vidi kad tradicionalne metode financiranja zakažu. Bilo bi pozitivno kada bi klubovi, ali i ostale organizacije, dobrim dijelom bile u rukama onih koji o njima najviše ovise i koji su najviše vezani za njih. S obzirom na količinu ljubavi i energije koju je udruga “Naš Hajduk” dala u čitavu priču i bez obzira na izuzetnu ambicioznost projekta, ne bih se čudio da projekt uspije.“, istaknuo je Gregović u razgovoru za naš portal te je povukao jednu usporedbu. “Inicijativa najsličnija ovoj je ona za otvaranje Etičke banke koja je nedavno napravila ogroman iskorak i predala svu dokumentaciju Hrvatskoj narodnoj banci. Na sličan način se skupila zainteresirana skupina ljudi, ujedinjena u izuzetno ambicioznom cilju, i prikupila milijune kuna za zajednički cilj. Vjerujem da se s dobrom ekipom i dovoljno vjere može napraviti zaista svašta.“, rekao je. Raščistio je i potencijalne nejasnoće kada je riječ o samoj definiciji crowdfundinga. „Ako je crowdfunding skupljanje sredstava putem interneta, da – kampanja udruge Naš Hajduk vjerojatno će biti najveća crowdfunding kampanja u povijesti Hrvatske. Ako se pod crowdfundingom smatra općenito prikupljanje sredstava od velike količine ljudi – onda je vjerojatno bilo drugih inicijativa u prošlosti: od doprinosa za željezničke pruge, do humanitarnih inicijativa poput pomoći stradalima u poplavama.“, zaključio je Gregović.